Flash Player Required
B2B
Putovanja
- Aktualno
- Egipat, Jordan, Turska, ...
- Portugal, Španjolska, Italija, ...
- Francuska, Irska, Nizozemska
- Bavarska, Češka, Austrija...
- Zabavni parkovi
- Krstarenja
- Tematska putovanja
- Hrvatska / Regija
Putopisi
Galerije
Urednik
Putopisi - Povijest i kultura - Početak civilizacije
Mirisi, zlato i slike
Staroga svijeta
Pračovjek nije bio mnogoljudan, ali je bio široko rasprostranjen. Ipak, kroz tisuće i tisuće godina taj lovac, ribar i sakupljač plodova nikada se nije organizirao u grupu veću od obitelji ili plemena. Sva njegova energija bila je usmjerena na preživljavanje u surovom svijetu. Gonio je svoja stada s pašnjaka na pašnjak, usput sakupljajući plodove. Imao je neobuzdan talent djeteta kada je oslikao svoju spilju, umješnost divljaka kada je sagradio svoj prvi šator. Izumio je puno stvari: udice za ribolov, strijele, košare, posuđe, kanue... Ali, bez da se nastani nije mogao stvoriti grad.
Civilizacija se pojavila tek kada se oslobodio nomadskog načina života. To će postati prva istinska revolucija u ljudskoj povijesti. Počela se događati u zelenim riječnim dolinama, gdje je voda u svojim nanosima donosila bogatstvo plodnog tla, gdje se moglo graditi od trstike. Civilizacija nije nastala na jednom mjestu već se gotovo istovremeneo pojavila uz nekoliko velikih rijeka: Tigrisa i Eufrata, Nila, Inda i Žute rijeke. Ove rijeke su imale relativno redovite godišnje poplave. Kada je čovjek naučio kontrolirati poplave, koristeći brane, jarke i vodene kotače njegova su polja počela višestruko vraćati uloženi trud. Jedan čovjek mogao je proizvesti dovoljno hrane za potrebe drugih ljudi. Ruke ostalih bile su slobodne od rada u polju, mogli su otići sa zemlje. Otišavši sakupili su se i stvorili GRAD!
Posebice u gradovima čovjekov um se može izoštriti o um drugog čovjeka, ideje i tehnologije mogu se razmjenjivati i prodavati. Tako je u riječnim dolinama ušao u povijest grad. U gradovima se pojavljuju ne samo svećenici i kraljevi, već i pisari i odvjetnici, liječnici, astronomi i matematičari, prostitutke i glumci, trgovci i grnčari, obrtnici i arhitekti.
Ovo je bio početak svega.
Dok su ostali narodi još bili u povojima Stari Egipćani su dosegli nevjerojatnu civilizacijsku zrelost. Upravo je nevjerojatno kako se onda, kroz slijedeća tri milenija njihovo društvo malo mijenjalo. Stara je Grčka imala svoju kratku ali iznimno važnu pojavnost nakon njih. Poput kometa došla je i prošla brzo, ali je rep tog kometa dugo ostao svijetleći u mraku svim narodima koji su slijedili. A među njima došli su odlučni i sistematični Rimljani. Prihvatili su izazov kontinenta i stvorili obilno Carstvo, izgradili ceste i gradove, stvorili Rim. Sljedbenici Alaha sačuvali su i oplemenili civilizacijske tekovine starih naroda dok je Europu zahvatio val primitivizma sa sjevera. Srednji vijek je donio gradnju veličanstvenih katedrala u Francuskoj, a potom su u Italiji malobrojni ali hrabri izašli iz tisućljetnog okvira srednjevjekovnog svjetonazora i pokrenuli renesansu. Ovaj će pokret zauvjek promijeniti svijet. Potom su Portugalci, Španjolci i Englezi prihvatili izazov oceana. Otkrivanje bogatih i nepreglednih prostranstava naše planete donijelo je Europi blagostanje. Europski je duh iznjedrio barok, ukrasio ljudsku povijest flamanskom i španjolskom školom u slikarstvu. Glazba je evoluirala od crkvenih napjeva u brojne druge razigrane oblike. Revolucije, kako one političke i društvene, tako i one tehnološke sve su brže počele mijenjati svijet. Rođena je nova arhitektura, vinuo se u vis Tour Eiffel. U posljednjih nekoliko godina svjedoci smo koliko se brzo, gotovo neuhvatljivo mijenja svijet oko nas.
Možemo li prihvatiti izazov budućnosti
ne znajući odakle dolazimo?
S neznanjem o povijesti našeg roda
hoćemo li znati kuda idemo?
Mirisi, zlato i slike Staroga svijeta
izazov su koji prihvaćamo ...
Pođite s nama po odgovore...
Putovanje u Egipat ovdje: EGIPAT ::: PUTOVANJA
Želite pročitati ostale putopise na temu Egipta:
Ramzes II - slava koja ne blijedi
Egipat - dnevnik jednog fotografa
Krstarenje Nilom i vremenom
Napisao: Siniša Viđak, listopad 2008.
Vaš komentar: sinisa@f-tours.hr
© Copyright 2010 F-tours putovanja d.o.o.